informacje » Povijest

Povijest

Slavistika je na Šleskome sveučilištu osnovana 1974. g. na inicijativu profesora Kazimierza Polańskog. Na početku je bila dio Instituta za strane filologije i djelovala je kao Zavod za slavensku filologiju. 1980. g. doc. dr. hab. Włodzimierz Pianka preinačio je Zavod u Katedru za slavensku filologiju uz promjenu njegove strukture. 1990. g. profesor Emil Tokarz još je jedanput reorganizirao sustav i pretvorio Katedru u višu jedinicu – Institut za slavensku filologiju, i time započeo dinamičan razvoj šleske slavistike. Upravo je na Šleskome sveučilištu osnovana prva kroatistika u Poljskoj 1992. g. na mjestu jugoslavistike, s odvojenim studijem slovenskog i makedonskog jezika i književnosti. Šleska je slavistika bila jedinim sveučilištem u Poljskoj s isključivo kroatističkim programom studija i apsolventi takvih programa danas su ugledni profesori na sveučilištima u Poznanju, Gdanjsku, Bielsku i Grazu.

Slavistikom su upravljali:

prof. dr hab. Mieczysław Basaj (1974-1975)
prof. dr hab. Roman Laskowski (1975-1979)
doc. dr hab. Włodzimierz Pianka (1979-1981)
prof. dr hab. Emil Tokarz (1981-1985)
dr hab. prof. UŚ Maja Szymoniuk (1985-1986)
prof. dr hab. Barbara Czapik-Lityńska (1986-1989)
prof. dr hab. Emil Tokarz (1989-2001)
dr hab. Józef Zarek (2001-2008)
dr hab. prof. UŚ Maria Cichońska (2008-2012)
prof. dr hab. Lech Miodyński (2012-nadal)
prof. dr hab. Lech Miodyński (2012-nadal)

Danas na šleskoj slavistici postoje dva studija, preddiplomski i diplomski studij slavistike. Na preddiplomskom studiju jedna je specijalizacija – jezično-kulturološka. Na diplomskome studiju dvije su specijalizacije:  Filološka i Prijevod u međukulturnoj komunikaciji. Od 2010. g. vodimo Tečaj za prevoditelje izabranih slavenskih jezika.

Studij na šleskoj slavistici omogućuje stjecanje temeljitog znanja na području znanosti o književnosti, lingvistike i teorije i prakse prevođenja (koja počinje na 2. stupnju jer studenti tek počinju učiti slavenske jezike na prvoj godini studija). Najviše mjesta u programima zauzimaju, osim lektorskih vježbi, predmeti iz znanosti o književnosti, povijesti i kulture izabranog slavenskog jezika. Dodatno se od 3. semestra uvodi drugi jezik. Slavistički studij, dakle, primjer je dvopredmetnoga studija. U programima se nalaze i izborni predmeti, koji ovise o izabranoj specijalizaciji (književna, lingvistička ili traduktološka). Traduktološki program praktično priprema studente za struku prevoditelja i kulturnog posrednika, nudeći predmete podjednako s područja teorije, kao i prakse prevođenja te povijesti kulturnih veza Poljske i slavenskih naroda. Traduktološka orijentacija odlika je šleske kroatistike, koja baš na tome području dosljedno, od devedesetih godina, vodi didaktičku djelatnost i istraživački rad. To je, s jedne strane, dokumentacija kulturnih veza Poljske sa slavenskim narodima i opis recepcije slavenskih kultura u Poljskoj.

Šleska slavistika zapošljava stručnjake gotovo svih južno- i zapadnoslavenskih jezika. Nudi mogućnost studiranja sedam jezika na sljedećim programima studija:

– bugarska filologija – hrvatska filologija – češka filologija – makedonska filologija – srpska filologija – slovačka filologija – slovenska filologija

Svake akademske godine otvaramo izabrane filologije ovisno o interesu studenata. Poslije studija 1.  i 2. stupnja moguće je nastaviti studij na poslijediplomskom studiju.

Institut surađuje s mnogim inozemnim sveučilišnim centrima u svim slavenskim zemljama. Studenti imaju mogućnost studiranja u inozemstvu preko različitih programa u kojima sudjeluje Šlesko sveučilište (prije svega, Erasmus Plus i CEEPUS). To su kraće ljetne škole i dulje semestralne stipendije.

Za studente izvan šleske aglomeracije sveučilište nudi mjesta u studentskim domovima koji se nalaze blizu Instituta. Institut za slavensku filologiju važan je slavistički centar. Uz istraživačko-didaktičku djelatnost, njegov je glavni zadatak podupiranje odnosa sa zemljama u susjedstvu, suradnja s nacionalnim manjinama, predstavljanje i popularizacija znanstvenih i kulturnih dostignuća slavenskih naroda.